HERCEG NOVI - Odlukom o ostvarivanju posebnog interesa zaštite i unapređenja zelenih površina na teritoriji Herceg Novog, prvoj ove vrste u Crnoj Gori, sve zelene površine dobiće status prirodnog i kulturnog dobra koje je pod zaštitom inspekcijskih organa bez obzira da li su u svojini pravnih ili fizičkih lica. Ovo je istaknuto na centralnoj javnoj raspravi koju je organizovao Sekretarijat za prostorno planiranje, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine.
Sekretar Sekretarijata Mladen Kadić konstatovao je da je Novi nekada bio grad „Sunca, mora i zelenila“, te da se danas „zelenilo pomalo ali efikasno evakuiše iz grada, ustupajući mjesto betonu, asfaltu i svakodnevnoj nebrizi o našoj okolini“.
On je naglasio da se Herceg Novi ovom odlukom vraća zelenilu.
- Briga o zaštiti životne sredine biće jedna od osnovnih tema izrade prostorno planske dokumentacije koja nam slijedi i to će biti jedna od najznačajnijih tema ukupnog razvoja grada makar u narednih 15 do 20 godina - naglasio je Kadić.
On je istakao da je grupa pravnika iz različitih oblasti brižljivo radila na svakom segmentu odluke, te da nema razloga za bojazan da ona ugrožava privatno vlasništvo. Rekao je da se ovom odlukom štite svi parkovi i zelene površine grada bez izuzetka a budući ivestitori obavezuju na ozelenjavanje. Istakao je da se odlukom dokazuje da urbanizam nije samo beton, već pažljivo planiranje i očuvanje zelenila.
Rukovodilac odjeljenja za zaštitu životne sredine Sofija Jokić obrazložila je da je Herceg Novi u proteklim decenijama pretrpio velike izmjene u prostoru i postepeni gubitak zelenih površina zbog čega se pristupilo izradi odluka koje za cilj imaju da se zelenilo proglasi brendom grada.
- Zaštitom, očuvanjem, unapređenjem i uređivanjem zelenih površina obezbjeđuje se implementacija politike zaštite prirodnih i kulturnih dobara kroz planove i programe lokalne samouprave. Sve to doprinijeće doživljaju urbanog tkiva Herceg Novog kao grada cvijeća i zelenila. Da bi se sve to relizovalo neophodno je, u roku od dvije godine, uraditi katastar zelenila i zelenih površina. Katastar bi trebalo da obuhvati i privatne površine, makar one najznačajnije, koje su svojim florističkim sastavom veoma značajne u sistemu zelenih površina grada. Većinu planiranih aktivnosti neophodno je uraditi u roku od 12 mjeseci, a to podrazumijeva i donošenje pravilnika kojim će se uvesti određeni standardi i normativi u oblasti pejzažne arhitekture - kazale je Jokićeva.
Ona je konstatovala da Herceg Novi ima floristički potencijal od preko 1.000 vrsta zasađenih na zelenim površinama, od čega i do 80 odsto egzotičnih vrsta, koje su se u potpunosti odomaćile na ovim prostorima.
Mladen Rostović je prigovorio da se prilikom usvajanja ovakve odluke mora povesti računa o svojini jer se njime zalazi u Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, što potencijalno ograničava slobodu građana. Ukazao je da se prije odluke mora usvojiti PUP i naglasio da drvo masline mora biti njen sastavni dio.
Dr Ljubomir Radojičić izrazio je zabrinutost za zeleni fond grada jer je, kako je rekao, sve „napadnuto” betonom. On je u tom kontekstu istakao Apartmansko naselje na Savini i po 500 apartmanskih jedinica na rtu Kobila, Luštici i u neposrednoj blizini Instituta.
Tomo Katurić je ukazao na potencijal parka Titove vile „Galeb” u Igalu, kojeg treba zaštititi.
K.Matović
Deveta odluka od 1955. godine
Pejzažni arhitekta Milica Berberović podsjetila je da se početak razvoja grada i ozelenjavanja vezuje za izgradnju hotela „Boka” 1908. godine kada je jedna grupa Novljana odlučila da svojim sredstvima izgradi hotel i park po ugledu na tadašnje mondenske hotele u Francuskoj i Italiji.
- Uporedo sa uređenjem grada donošene su odluke koje su se odnosile na zaštitu zelenila i zelenih površina, a prva je nastala 1955. godine. Prvi zakon o zaštiti prirode je donesen 1961. godine. Svaka od ovih odluka imala je interesantna rješenja i svaka je na svoj način štitila zelenilo kao odgovor na izazove urbanizacije i svaka je imala namjeru da zaštiti ono što su stvarale generacije. Ovo bi sada bila deveta odluka od Drugog svjetskog rata - kazala je Berberovićeva.